Kada sam bila mlađa, imala sam buntovnički stav da mi se ne sviđa ništa što je moderno i da ako je trenutno aktuelno, automatski ne želim da imam taj odevni predmet. Međutim, kako sam odrastala shvatila sam da volim da imam svoj način nošenja trenutno aktuelnih odevnih komada. A ako ih nosim kao i mnoštvo devojaka, pa šta? Prestala sam da razmišljam na taj način i sada kupujem ono u čemu se osećam dobro i ono što mi stoji.
Pošto smo Gregorio i ja sličnog karaktera, dakle, oboje tvrdoglavi, u poslednje vreme vodimo borbu oko toga kada ćemo organizovati fotkanje. Iz moje perspektive, četvrtak je najgori dan – ustajem u 5:20, radim do 13:30, dežurna sam pa sam taj dan više policajac na hodniku nego nastavnik, a u kasno popodne imam i najnaporniji trening u nedelji. Jednostavno ne mogu da se fotografišem četvrtkom jer su mi podočnjaci do kolena, jer sam neispavana i zato do pre par nedelja četvrtak NIKAD nije bio dan za fotkanje.
Onda me je Gregorio nagovorio da se jedan četvrtak na -10 presvlačim na železničkoj stanici i penjem po napuštenim vozovima i kada sam tako premorena i smrznuta došla kući i videla fotke, odlučila sam da dam šansu četvrtku. Pa šta ako imam podočnjake? Gregorio ima običaj da mi kaže da sam četvrtkom panda.
Ja više nemam problem sa tim, mislim da ljudi uvek treba da vide da se ispod nečijeg lika krije ljudskost i jednostavnost svakodnevnog življenja. Ne volim ni da sam svakodnevno tip-top jer ne volim da lažem ni sebe ni ljude. Sasvim je OK da imate dane sa podočnjacima, dane u trenerci, dane rasparenih čarapa… Jer su ti dani rezultat nekih viših ciljeva, rada na budućnosti ili su to samo dani odmora koji je, svakom od nas, često potreban.
Ne samo da sam pristala da se fotografišem četvrtkom, već sam pristala da napravimo nekoliko fotografija na glavnoj ulici. Uh, to je bilo baš smešno iskustvo. Samo oni koji žive u malom gradu mogu da razumeju mentalitet njegovih građana koji me belo gledaju dok besomučno šetam od sata do Gregoria, naslanjam se na ulične svetiljke i penjem po klupama. Jedan dekica mi je rekao u prolazu: Ne brini se, super ćeš da izađeš!
Kad znaš da u malom gradu svako brine tvoju brigu, onda shvatiš da je baš svejedno gde se slikaš jer su ljudi razni i samo treba da podigneš glavu i napraviš pistu od glavne ulice. No, bilo je i super ljudi – jedna devojka mi je prišla i pitala me gde sam kupila čizme, pohvalila stajling, proćaskala malo i otišla svojim putem. To mi se prvi put desilo u mom gradu, za godinu dana vrzmanja i fotografisanja.
Volim neposredne ljude i beskrajno im se radujem.
No, da se vratimo na čizme! Probaću ukratko da iznesem svoj stav o ovom toliko popularnom modelu dubokih čizmi:
DA: *Pobornik sam toga da devojke zimi nose čizme a ne salonke u izlazak. Cipele na -10 opravdavam samo ukoliko su u pitanju svatovi ili neka veoma svečana prilika. Za obične noćne izlaske volela bih da sačuvam bubrege :-).
*Same po sebi su toliko efektne da se traži jednostavnost u odeći. Meni je to plus jer ne volim da komplikujem odevne kombinacije.
*Prilično su udobne za cipele na štiklu,ako možemo pregovarati o udobnosti u tom smislu :-).
*Uz njih je svaki outfit seksi, tako da bi ova stavka kod mene mogla biti i u DA i u NE rubrici :-).

NE: *Sasvim su “tople” kad izlazite u grad, ali ako hoćete da ih nosite u dnevnoj varijanti, preporučujem deblje čarape. Prednji deo đona gotovo i nije đon…
*Baš zato što svaki outfit čine seksi, nisu nosive na posao. OK, možda neko ima takav posao da može da ih nosi, ali ja to baš ne bih mogla da zamislim u svom Univerzumu. Tako da, meni je to minus jer sam praktičan tip i volim da imam stvari koje su nosive u više prilika. Ovo su čizme koje se nose ili na kratku suknju/haljinu ili na uske farke. I to je to.
*Kao i većina ovakvih čizmi, ni ove nisu predviđene za kišu i sneg, tako da verujem da se ne smeju ozbiljnije skvasiti. A zima je i naravno da će više biti takvih nego suvih, hladnih dana.
Ako se podvuče crta i praktičar u meni primiri, zaključujem da su meni ove čizme par obuće koji je dobro imati ali se bez njega svakako može. Ovaj model nosim u izlaske ili popodnevne čajanke sa prijateljicama kada baš želim da izgledam lepo :-).
Za ovo fotografisanje pokušala sam da nosim čizme preko kolena u svom, štreberskom fazonu, na uobičajenu dnevnu odevnu kombinaciju – uske farke dubokog struka, košulja i džemperak, bundica i oversized šal. Obožavam ove odevne kombinacije koje ne uključuju smrzavanje zarad lepote!
A vi? Šta vi mislite?
Do idućeg čitanja, nosite sve ono što vam se sviđa, ne obazirite se na komentare drugih ljudi, uživajte u sebi, svojoj mladosti ili zrelom dobu, svom (ne)iskustvu, svojim ludorijama, racionalnostima i banalnostima. Živite život onako kako vam god odgovara!
V.V.
Photos by Gregorio Rizzo
čizme: Office shoes
Super je tekst a u tvom slučaju ovakve čizmice – da 🙂
Odlično ti stoje i mislim da devojke treba da shvate da zaista nisu za svakog 🙂
LikeLike
Pod tim mislim da niske devojke kao ja…ni u ludilu ne treba da pomišljaju na ovako nešto jer bi ih takva čizma praktično pojela 🙂
LikeLike
Hvala,slažem se :).
LikeLike
Nekada – ne, danas -da 🙂
Čak i na poslu – da. Ako je baš “too much”, samo podvrnem taj gornji deo, pa ga vratim na mesto kada izađem na ulicu 😀
LikeLiked by 1 person
:))
LikeLike
Apsolutno da. Da I na poslu jer volim 3/ 4 pantalone I farmerice A kroja sa visim ili visokim strukom, kao I A kroja suknje generalno, ili sve debeli- tvid varijante I trikotazu. Mada svaku stiklu izbegavam kao vampir beli luk jer mi je naporno da drzim nastavu, obilazim, kruzim itd satima. Sada videh da si I ti u nastavi!-😁💖
LikeLike
Uh,štikle u nastavi-jednom i nikad više :). Slažem se!
LikeLike
Jako mi se dopada tekst! Potpuno iskreno i bez foliranja ❤ Obozavam duboke cizme u svim oblicima, materijalima i visinama stikle. I potpuno te razumem sto ne mogu da se nose na poslu u skoli. Pozdrav za koleginicu! 🙂
LikeLike
Hvala mnogo ❤️. Pozdrav za koleginicu :)!
LikeLike